U savremenom digitalnom dobu, mladi su izloženi ogromnom broju informacija koje dolaze iz različitih izvora – od tradicionalnih medija do društvenih mreža i individualnih kreatora sadržaja.
Ova hiperprodukcija informacija često stvara konfuziju i otežava razlikovanje pouzdanihizvora od onih koji šire dezinformacije ili propagandu.
Zato je zadatak kredibilnih medija i organizacija civilnog društva da razviju sadržaj koji ne samo da privlači mladu publiku, već i gradi njihovu medijsku pismenost, kritičko mišljenje i povjerenje u profesionalno novinarstvo.
Prema izvještajima Reuters Institute-a i Pew Research centra, mladi između 16 i 30 godina sve više informacije dobijaju putem društvenih mreža kao što su TikTok, Instagram i YouTube, dok tradicionalni mediji gube njihovu pažnju. Za mnoge mlade, informisanje je sporedna aktivnost u okviru zabavnog sadržaja, što znači da vijesti moraju biti vizuelno privlačne, sažetog formata i prilagođene jeziku generacije koja konzumira sadržaj u pokretu.
UNESCO u svojim globalnim standardima za medijsku i informacionu pismenost naglašava potrebu za razvojem novih modela komunikacije koji kombinuju informativnost, interaktivnost i angažman publike. Isto potvrđuje i Evropska komisija kroz mrežu EDMO, ističući da mediji moraju aktivno učestvovati u obrazovanju mladih o pouzdanim izvorima.
Priručnik možete preuzeti ovdje.
